Kalemljenje voća

Monday, 22 March 2010 18:35 administrator
Print PDF
vockaIslamBosna.ba - Stiže proljeće, a u Bosni ponovo počinje sezona "kalemljenja" voća. Naši su preci održavali zanat „kalemljenja voća“ stotinama godina. Bio je to vrlo cijenjen zanat. Nažalost, sve je manje ljudi koji znaju „kalemiti“ voće, a koji bi na taj način mogli produžiti vijek domaćim sortama voća.

Preporučio bih onima, koji znaju kalemiti, da kaleme i autohtone bosanske sorte, jer iste izumiru, pa bi bilo šteta da im se potpuno zametne trag, a i iz razloga što „nove“sorte nisu uvijek najbolje prilagođeno našim klimatskim uslovima. Kalemljenje voća je poznato već nekoliko hiljada godina. Kalemljenje/cijepljenje voća je način oplemenjivanja divljih u pitome voćke. Radi se o (vegetativnom) razmnožavanju voćki na način da se prenose istovijetne osobine fidema – plemke na „novu“ do tada obično divlju voćku (podlogu).

argaiv1032

 

Osnovni uvjeti za uspješno kalemljenje voća

Najbitniji uvjet uspješnog kalemljenja voća je da se kore podloge i fidema dodiruju na što većoj površini. Zatim, potrebno je  da su podloga i fidem - plemka kompatibilne, tj. podudarne jedna sa drugom (npr. jabuka na divlju jabuku, kruška na divlju krušku ili dunju, i sl.). Puno je veći postotak primanja kada je podloga – divlja vrsta voća, nego kada se radi o već kalemljenoj pitomoj sorti.

Također, bitno je izabrati odgovarajuću tehniku kalemljenja u pravo vrijeme (npr. kalemljenje na procjep i pod koru u proljeće, a kalemljenje na pup u ljeto, itd). Ništa manje bitno je fizičko stanje fidema i podloge (kržljavost, oštećenost, propupalost, itd). Također, činjenica da između između podloge i fidema nema prostora za ulazak vode ili insekata pozitivno utječe na veći postotak prijema kalema.

Vrijeme kalemljenja voća

Voće se može kalemiti u toku cijele godine. Kada su u pitanju najraširenije i najjednostavnije tehnike kalemljenja voća, koje se obično izvode „za svoje potrebe“ i u „kućnoj radinosti“, tj. kalemljenje voća metodama „na procijep“ ili „pod koru“, tada bi „idealno“ vrijeme za kalemljenja voća na prostoru Bosne bilo za:
- trešnje, "ašlame", hrušćevi i višnje - od kraja januara do kraja marta,
- kruške, šljive, dunje, kajsije, breskve i mušmule - od početka marta do početka aprila,
- jabuke - od sredine marta do sredine maja mjeseca, itd.

Kad fidem/plemka, odnosno grančica, ispupa ili izbehara, proljetno kalemljenje (na procjep ili pod koru) te voćke je završeno za tu godinu. Navedeno vrijeme kalemljenja voća je dato okvirno i isto treba uskladiti s mjesnom klimom i vremenskim prilikama. S druge strane, kalemljenje na pup se obavlja od kraja maja do kraja septembra, a najbolje u mjesecu augustu. Ovo je najefikasniji način kalemljenja za rasadničku proizvodnju.

Vremenski uvjeti za kalemljenje

Najbolje je voće kalemiti po napola oblačnom vremenu (kad je „omora“ što bi narod rekao) i kad ima relativno povišen postotak vlage u zraku. Treba izbjegavati kalemljenje po kiši, prejakom suncu (preko 20 stepeni °C), na temperaturi ispod nule, te po velikom i toplom vjetru („fen efekat“ koji isušuje fideme). Idealna temperatura za kalemljenje bi bila ona između + 5 do + 10 stepeni °C.

Tehnike (vrste) kalemljenja voća

Kad su u pitanju tehnike kalemljenja voća, ima ih više, a najpoznatije su: kalemljenje na (budni i spavajući) pup, na „list“, na konus, pod koru, na procjep, „engleski spoj“, itd. Za rasadničku proizvodnju je najbolje kalemljenje „na pup“. Međutim, ako čovjek vrši kalemljenje "za vlastite potrebe" i direktno u voćnjacima, kalemljenje „na procjep“ je daleko najefikasnije. Iako je kalemljenje „na pup“ također efikasno, s obzirom da se radi o "niskom kalemljenju" (10-20 cm od zemlje) iako se voćka "primi", postoji opasnost, da dođe do oštećenja kalema od strane životinja, ptica i ljudi (prilikom košenja trave, i sl).

Tako da je za originalne bosanske uvjete i za kalemljenje direktno u voćnjacima, najbolje  kalemljenje "na procjep" ili „pod koru“ i to na visini  0,70 -1,5 m podloge od zemlje, tako da su manje šanse da se kalem "pokosi" ili na drugi način ošteti od strane ljudi ili da ga ptice i životinje (ovce, krave, konji, itd) slome ili "obrste".

Način kalemljenja najčešće zavisi od debljine podloge. Za sve podloge debljine 1,5-10 cm i više najbolja metoda je kalemljenje na ,,procjep“, dok je kalemljenje na podloge tanje od 1,5 cm najbolje koristiti metode kalemljenja „pod koru“ ili „na pup“.

Postupak kalemljenja

Kalemljenje „na procjep“ se vrši na način da se grančica kalemljene „plemenite“ sorte voća (fidem ili plemka) usadi u tijelo voćke divljake, koju nazivamo „podloga“, a koja je prethodno skraćena testerom i poravnata skalperom ili nožem i nakon toga rascijepljena kroz sredinu nožem ili sjekirom (ako se radi o debljoj podlozi), kako bi se napravio prostor za fidem. Obično se dva fidema „usade“ u rascijepljenu podlogu sa strana nastale šupljine tako da dođe kora na koru fidema i podloge.  

Znači, za kalemljenje voća potrebna je (u pravilu) divlja voćka (podloga) i barem jedna grančica (fidem) odrezana sa neke od već okalemljenih voćki. Kao podloga se mogu koristiti i određene pitome sorte voća. Grančice sa najmanje jednim, a optimalno sa 3-4 pupa je najbolje odrezati neposredno pred kalemljenje voća. Pupovi ne bi trebali biti u fazi listanja tj. u odmaklom stadiju pupanja.

U podlogu „usadimo“ od jedan do četiri fidema (grančice) u zavisnosti od debljine stabla podloge, a ako podloga ima više grana kalemljenje možemo izvesti na svakoj od grana.

Sama tehnika kalemljenja se izvodi na sljedeći način:

Prvo treba pripremiti podlogu za kalemljenje. Podloga se očisti od svih bočnih grančica i lišća od zemlje do mjesta predviđenog za kalemljenje (obično jedan metar visine od zemlje). Zatim se makazama (ako je podloga tanja) ili testerom ako je podloga deblja izvrši skraćivanje podloge. Zatim se oštrim skalpelom poravna gornji dio podloge i rascijepi kroz sredinu sjekirom ili nožem.

Nakon toga se u rascijepljenu šupljinu (u sredinu) ubaci mali drveni klin koji održava širinu šupljine dok vi pripremate i uštimavate fideme u podlogu. Fideme (sa od 3 do 6 pupova) pripremite u obliku klina oštrim sklaperom ili nožem, na način da dijelovi koji se usađuju u podlogu budu što duži i što veće površine kore i iste (jedan, dva ili četiri – zavisno od debljine podloge) usadite u podlogu na način da dođe kora na koru, tj. da kora fidema bude poravnata sa korom podloge. Nakon toga izolor (elektro) trakom čvrsto stegnete kalem i umotate ga na način da popunite sve praznine. Poslije toga usiječete dvije grančice u dužini do 30 cm i zalijepite ih uz podlogu kalema na način da budu par centimetara više od fidema i na taj način ga štite od fizičkih udara i ptica koje slete na kalem. Preko tih „zaštitinih“ grančica prebaciti običnu pvc najlon kesu, pažljivo da se ne ošteti fidem i stegnete je i zavežete oko podloge kalema, tako zrak ne bi ulazio i kako bi ista štitila fidem od mraza, prevelike suše, insekata i fizičkih udara.

Uz kalem (posebno ako je vjetrovito vrijeme) zasaditi barem jedan zaštitni kolac koji će svojom visinom nadmašivati fidem. Kod kalemljenja osjetljivijih sorti voća (poput breskve i kajsije) potrebno uzeti što manji "fidem" (kalem ili plemku) sa najviše tri-četiri pupa. Naime, ako se uzme duži fidem zna se desiti da odmah nakon primanja, iste godine "fidem" izbehara, što fidemu uzima snagu pa nekad dovede i do njegovog sušenja. Za kalemljenje na pup, fideme treba skidati neposredno pred kalemljenje i sa njih skinuti lišće.

Kalemljenje „na pup“ se može vršiti u junu na budni (tjerajući) pup, a u augustu i septembru na spavajući pup. Pri junskom kalemljenju pup kreće odmah čim se primi, zbog čega se ovo kalemljenje naziva i kalemljenje na „tjerajući pup“, dok pri kalemljenju u augustu i septembru pup sraste sa podlogom i ostaje u spavajućem stanju do sljedećeg proljeća, zbog čega je ovo kalemljenje naziva i kalemljenje na „spavajući pup“.

Na očišćenom djelu podloge, 10-20 cm od zemlje, napravi se uzdužni presJek oko 3-4 cm i poprečni oko 1-2 cm u vidu slova "T". Drugom (tupom) stranom noža se odvoji kora od drveta. U drugu ruku se uzme fidem i oštrim nožem se na 1,5 cm ispod osnove pup zasječe i polako skida pupoljak sa korom i jednim tanjim slojem drveta do 1-2 cm iznad pupoljka. Skinuti pup se drži za peteljku i brzo uvlači pod koru. Ukoliko je dužina kore veĆa i ne ulazi u napravljeni presjek na podlozi, onda se višak kore odsječe da bi pup dobro nalegao na drvo. Stavljeni pup se uveže 1-2 cm iznad i oko 2-3 cm ispod pupoljka gumicama ili izolir trakom.

Kompatibilnost podloge i kalema za pojedine vrste voća

Da bi se voćka "primila", mora podloga biti "kompatibilna" (podudarna, tj. srodna) s "fidemom" ili kalemom. Najbolje je kalemiti istu vrstu voća (fidem) na istu (divlju) vrstu voća kao podlogu, odnosno jabuku na divlju jabuku, krušku na divlju krušku, itd. Dakle, u principu, podloga bi trebala biti od iste vrste kao i fidem, međutim, moguće je kalemljenje voća i na druge srodne vrste:

- kruška se može kalemiti na divlju (i pitomu) krušku, jabuku, rezdeliju, dunju i trn (glog),
- kajsija na domaće sorte pitomih i divljih šljiva, rezdeliju i šefteliju.
- šljiva na domaće i divlje sorte šljiva i na rezdeliju,
- jabuka na divlje (i pitome) vrste jabuke, na krušku, dunju i na trn (glog),
- dunja na divlju dunju,
- mušmula na dunju, divlju krušku, trn (glog), oskorušu i brekinju,
- breskva i nektarina na divlju breskvu, šljivu, šefteliju, badem i rezdeliju,
- višnja na divlju trešnju i divlju višnju (magrivu),
- trešnja (ašlama) i hrušć na divlju trešnju ili divlju višnju,
- rezdelija na šljivu,
- badem na breskvu, kajsiju ili šefteliju,
- orah na orah,
- pitomi lješnjak na divlji lješnjak, i to kalemljenjem metodom na „engleski spoj“, dok se ne
može uspješno kalemiti lješnjak na divlji kalemljenjem metodama na procjep i pod koru,
- kivi na divlju vinovu lozu, itd.

Na jednom te istom stablu, tj. na istoj podlozi može se okalemiti i više vrsta voća, npr. višnja, trešnja i hrušć na (istu) divlju trešnju; kajsija, šljiva i breskva na stablo iste divlje šljive; mušmula i kruška na dunju ili divlju krušku, itd. Također, moguće je okalemiti i više različitih vrsta npr. šljive na istom stablu divlje šljive.

Nabavka i "skladištenje" fidema - kalem grančica

Prije samog kalemljenja potrebno je pripremiti kalem-grančice, odnosno fideme.
Obično se fidemi uzimaju sa zdravijih i rodnijih stabala voća. Najbolje je uzimati fideme s jugoistočne strane krošnje, a po mogućnosti s vrha stabla, a izbjegavati fideme s niskih grana, koje se nalaze do same zemlje. Najbolje je za kalemljenje koristiti "svježe fideme". Dakle, kad se odlučite za kalemljenje, taj isti dan ili dan prije nasijecite grančice za fideme i isti ili naredni dan ih sve potrošite. Ukoliko ih ne uspijete iskoristiti sve isti dan onda mladice zabodite u jedan obični krompir, jabuku ili grudvu vlažne gline, kako biste spriječili da se mladice osuše. Na taj način ćete te fideme moći koristiti i nakon 5-10 dana od odsijecanja. Dakle, najbolje i najefikasnije je koristiti "svježe" tek odsječene grančice i iste potrošiti u sljedećih nekoliko sati istog ili narednog dana. To će sigurno doprinijeti i većem postotku primljenih kalema.

Naravno, moguće je fideme usjeći i u rano proljeće (januar ili februar mjesec) prije kretanja vegetacije i pupanja prvih pupova i uvezane u snopove „uskladištiti“ na nekom vlažnom i hladnom mjestu (u podrumu, pijesku – zatrpane za jednu polovinu svoje dužine, u vlažnoj glini, zamotane u vlažan novinski papir i najlon kesu u frižideru, itd.) na temperaturi od 0 do 5 °C.
To omogućava kalemljenje voća i u vrijeme kad vegetacija bude već uveliko u toku (drugi pupovi već izlistaju i voćka počne čak i beharati) i tako se ti „spavajući“ fidemi kaleme na podlogu punu sokova i u vegetaciji, tj. nepropupani fidemi koji još miruju, odnosno kojima ne treba mnogo vlage čime je i manja je opasnost od njihovog sušenja i samim time veći je postotak primanja. Dakle, cilj „skladištenja“ fidema na hladnom mjestu je da fidemi kasnije krenu s vegetacijom u odnosu na podlogu, jer ukoliko bi bilo obrnuto, pa fidem propupao prije dolaska sokova iz korijena u stablo podloge, fidem bi ostao bez vode i hrane i osušio se.

Alat i sredstva za kalemljenje

Od halata i sredstava za kalemljenje potreban vam je: oštar nož, skalpel, mali drveni klin, makaze za drvo, mala testera za drvo i izolir (elektro) traka.
Vezivanje kalem-grančice i podloge kod kalamljenja vrši se s ciljem učvršćivanja fidema i podloge na spojnom mjestu. Kao sredstvo za navedeno učvršćivanje, „lijepljenje“, „omotavanje“ i zaštitu kalema može se koristiti: voćarski kalem vosak (topli ili hladni), pčelinji vosak, smola za kalemljenje, guma za kalemljenje, kravlja balega, kravlji loj, "glina" (zemlja) i izolir (elektro) traka. Najbolje, je za kalemljenje koristiti izolir (elektro) traku iz više razloga: najbrže je njom kalemiti, "najčišće" i najefisikasnije, jer "hermetički" zatvori i popuni prostor između podloge i fidema, tako da uopće ne dozvoljava ulazak zraka, vode ili insekata.

Guma za kalemljenje također ima niz prednosti (kalem može lakše "disati", guma se sama raspadne kad odigra svoju ulogu, obično je crne boje što doprinosi većem upijanju svjetlosti od strane kalema, itd...). S druge strane izolir traka ima tu manu što se nakon "primanja" kalema neće lahko sama "raspasti", pa ako se ne ukloni na vrijeme, zna se desiti da kako kalem raste i deblja da se izolir traka ne "širi" već se "ureže" u kalem, pa nije onda rijetkost da se za jačeg vjetra baš oni najbolje izrasli kalemi jednostavno polome zbog izolir trake koja ih je doslovno "presjekla". Znači, izolir traka zahtijeva dodatni posao njihovog uklanjanja nakon primanja kalema (u vegetaciji, kad kalemi već počnu debljati - juni/august) ili barem nanošenja jednog ili dva uzdužna "ureza" skalpelom ili oštrim nožem duž trakom pokrivenog fidema, kako bi se kalem postepeno debljajući sam riješio izolir trake.

Radovi nakon kalemljenja voća

Nakon što okalemite voćku, ukoliko je podloga niska potrebno je onda zabosti jedan kolac dužine najmanje 40 cm veće od kalema i privezati kalem uz kolac, koji bi služio kao zaštita kalema od ptica, životinja i vjetra. Najlon kese stavljene preko fidema prilikom kalemljenja voća potrebno je ukloniti oko 1. maja iste godine, ali obavezno po oblačnom (kišovitom danu), a nakon što se kalem primi. Ne treba skidati kese po sunčanom danu, jer će sunce "spržiti" već primljeni fidem i osušiti ga. Ukoliko je kalemljenje izvršeno izolir trakom, onda je potrebno u toku vegetacije (juli-august mjesec) ukloniti izolir trake koje su previše urasle u kalem, a na ostalim (manje uraslim) trakama povući jedan uzdužan rez skalpelom tako da se kalem može postepeno sam osloboditi trake.

 

IslamBosna.ba

Komentari (0)add comment

Napišite komentar
smanji | povećaj

security image
Upišite prikazane znakove


busy
Banner